Radionica "Sprječavanje razvoja burn-out sindroma"

Dana 14. lipnja 2024.g. od 12 do 15 sati u Centru Mocire u Zadru održana je iskustvena i edukativna radionica za Udrugu socijalnih radnika Zadar pod nazivom: "Sprječavanje razvoja burn–out sindroma".

Voditeljica radionice je bila Valentina Cindori mag.paed.soc., supervizor, metasupervizor psihosocijalnog rada i gestalt psihoterapeut. Bilo je prisutno 20 socijalnih radnika i jedna pravnica iz Zadra i Zadarske županije zaposlenih u sustavu socijalne skrbi i zdravstva.

Pojam "burnout" je nastao 1970. godine kada ga je američki psiholog Herbert Freudenberger prvi put upotrijebio kako bi opisao posljedice ozbiljnog stresa u zanimanjima koja su usmjerena pomaganju drugima, poput doktora, medicinskih sestara i tehničara koji su sebe žrtvovali kako bi pomogli drugima.

Danas se zna, da svaka osoba može osjetiti i doživjeti "burnout" bez obzira na zanimanje ili zaposlenost, od ekstremno ambicioznog karijerista, radišnih zaposlenika do osoba koje rade kod kuće, brinu o obitelji, svi mogu biti izloženi ovom riziku.

"Burnout" se definira kao stanje kroničnog stresa koji dovodi do:
•Fizičke i emocionalne iscrpljenosti
•Cinizma i otuđenosti
•Osjećaja neučinkovitosti i manjka postignuća

Ipak, naglasilo se na radionici da burnout ne nastaje odjednom, nego kroz duži vremenski period u kojem smo pod kroničnim stresom i pritiskom. Naše tijelo i poglavito mozak nam šalju signale koje ako prepoznamo na vrijeme možemo prevenirati razvitak "sagorijevanja".

U potpuno razvijenom burnoutu, osoba više nije u stanju funkcionirati ni na osobnoj ni na profesionalnoj razini. Postoji značajna razlika između uobičajenog stresa i burnouta u intenzitetu i duljini trajanja, naime što se ranije prepoznaju simptomi stresa to je veća šansa da se uopće neće razviti u burnout. U tom smislu važno je prepoznati brojne znakove i simptome "burnouta" poput kroničnog umora i nedostatka energije, boli u prsima, preskakanja i lupanja srca, kratkoće daha, boli u trbuhu, vrtoglavice, padanja u nesvijest, glavobolje, gubitak apetita, anksioznosti, ljutnje, cinizma, izolacije od društva, povlačenja u sebe, osjećaja tuge i beznađa i drugo.

Također je važno prepoznati i faze sindroma sagorijevanja. Sudionici su na licu mjesta imali mogućnost u kratkom testu izvršiti samoprocjenu u kojoj se fazi nalaze kada je u pitanju sagorijevanje na poslu.

Radionica je završila brojnim preporukama kako prevenirati i/ili izliječiti „burnout“ odnosno kako brinuti o psihofizičkom zdravlju i kvaliteti vlastitog osobnog i profesionalnog života.