MLADI I INTERNET

Pitanja i odgovori

1. Najnovija istraživanja pokazuju da značajan broj mladih u Hrvatskoj provodi više od pet sati dnevno na društvenim mrežama, a taj se broj ljeti i praznicima dodatno povećava. Kada ta količina vremena postaje razlog za zabrinutost? Gdje je granica između navike i ovisnosti? Kliknite za odgovor
Slažem se kako su društvene mreže postale značajan dio naše svakodnevice za mnoge generacije, a mlađim generacijama bez njih je život postao nezamisliv. Za mnoge ljude društvene mreže predstavljaju omiljeni način komunikacije, učenja i zabave, no istina je da mi stručnjaci primjećujemo kako sve više mladih društvene mreže koristi prekomjerno, što dovodi do raznih problema. Također, novija domaća i strana istraživanja pokazuju da mladi na internetu dnevno u prosjeku provedu čak i do sedam sati, a to uistinu može imati ozbiljne posljedice na njihov socijalni i emocionalni razvoj. Uloga roditelja u ovom izazovu je ključna, važno je da su informirani i aktivni u praćenju digitalnih aktivnosti svoje djece, da postavljanju jasne granica, da su proaktivni te da upravo oni predstavljaju dobar primjer u promicanju zdravih digitalnih navika.

2.Što se psihološki događa s mladom osobom kada provodi velik dio dana na društvenim mrežama? Kakve to posljedice može imati na emocionalni razvoj, odnose, sliku o sebi? Kliknite za odgovor
Iskustva u psihosocijalnom i socijalno pedagoškom radu kao i provedena istraživanja prepoznaju emocionalne probleme kod djece i mladih, koji mogu biti uzrok i posljedica pretjeranog korištenja digitalnih tehnologija, poput simptoma tjeskobe, depresivnosti i nervoze. To je zabrinjavajuće jer čini djecu i mlade ranjivijima u virtualnom i u stvarnom okruženju te ukazuje na nužnost preventivnog djelovanja.
Zamijećeno je i kako nema razlika u korištenju interneta i poteškoća u ponašanju bez obzira na to da li žive u manjim ili većim sredinama, na selu ili gradu, ova problematika podjednako pogađa djecu i mlade u svim sredinama.

3. Koji su najčešći znakovi da dijete ili tinejdžer razvija ovisnost o društvenim mrežama? Postoje li neki "tihi" simptomi koje roditelji često previde? Kliknite za odgovor
Za roditelje, skrbnike, odnosno odrasle osobe s kojima mladi i djeca stanuju i koji o njima brinu važno je napomenuti koji su znakovi i alarmi da njihovo dijete i mlada osoba koristi internet na način koji potencijalno narušava njegovo ili njezino psihosocijalno funkcioniranje. To su promjene u dosadašnjim obrascima ponašanja, poput gubitka interesa za životne aktivnosti u kojima je dijete ili mlada osoba donedavno uživala, zatim zanemarivanje školskih obaveza, socijalno povlačenje i smanjena uključenost u druženjima uživo. Također, često je prisutna i izražena iritabilnost ili nemir kada se mlada osoba ne može uključiti u online aktivnost na koju je inače usmjerena, uočljive su promjene raspoloženja, ali i promjene u navikama spavanja te generalno u dnevnom ritmu života. To možemo navesti pod “tihe simptome” koji nastupaju polako, postepeno ali i progrediraju.
Nadalje, zbog smanjenja koncentracije, te slabljenja sposobnosti pamćenja i učenja, kod školaraca nastaju poteškoće u školi. Ocjene naglo postaju niže, vladanje se pogoršava, a odnosi s profesorima i prijateljima se narušavaju. Kućne obaveze i obiteljske aktivnosti također se više ne ispunjavaju. Sva pažnja i vrijeme podređeni su upravo internetu.
Važno je znati i primjećivati neke od pokazatelja simptoma ovisnosti poput: pojačano znojenje, povišen krvni tlak, razdražljivost, nervoza i agresivnost. Do mlade osobe u krizi teško se dopire, komunikacija je otežana ili nemoguća, a sukob je često neizbježan. Usredotočenost na stvarne životne obaveze i aktivnosti više ne postoji. Otuđenost od obitelji i prijatelja evidentna je i sve drastičnija. Čak se i primarne biološke potrebe zapostavljaju, obroci se izbjegavaju, osobna higijena se ne održava, a odlazak u toalet neprestano se odgađa dok se ne postigne „još samo ovaj rekord“ ili dok se „ne dobije u virtualnom kasinu“. Sve to može rezultirati ozbiljnim i zdravstvenim problemima, poput aritmije, anemije, opstipacije, čira na želucu i dr.

4. Praznici općenito znače više slobodnog vremena i manje strukture. Koliko su mladi tada ranjiviji na prekomjernu upotrebu društvenih mreža? Zašto upravo tada "izgube kontrolu"? Kliknite za odgovor
Vikendima, blagdanima, posebno tijekom ljetnih i zimskih praznika kod djece i mladih duljina provođenja vremena na digitalnim platformama se povećava, to su pokazala razna istraživanja, što znači da im je upravo tada psihosocijalno funkcioniranje u ozbiljnom riziku. Poradi toga, rekla bih da su ljeto, praznici, godišnji odmor dobra prilika za druženje sa vlastitom obitelji. Naime, zbog raznih poslovnih i obiteljskih obveza, ubrzanog tempa života, obitelji provode kvantitativno ali i kvalitativno malo vremena zajedno. Vjerujem kako ne treba posebno naglašavati važnost vremena kojeg djeca i mladi kvalitetno provode sa svojim obiteljima, općenito sa starijim članovima u obitelji, te zaštitnu ulogu koju takva druženja imaju. To je značajno za koheziju obitelji, odnosno osjećaj povezanosti i privrženosti između članova obitelji, te zbog brojnih pozitivnih utjecaja na socijalni, emocionalni, fizički i kognitivni razvoj te razvoj jezika kod djece mlađeg uzrasta.
Neki od važnijih aspekata zajedničkog provođenja vremena su aktivna, konstruktivna, podržavajuća, tolerantna komunikacija, uključenost i zainteresiranost roditelja za život, aktivnosti i probleme djece i mladih. Tako npr. adolescenti čiji su roditelji aktivnije, ali primjereno uz poštivanje osobnih granica, uključeni u njihove živote imaju manje problema u ponašanju i rjeđe pribjegavaju nasilnom rješavanju problema.

5. Roditelji često ne znaju kako pristupiti ovom problemu – kako izreći zabrinutost, a da ne izazovu otpor? Imate li prijedlog kako s mladima uopće započeti razgovor o njihovim online navikama? Kliknite za odgovor
Izuzetno su veliki zahtjevi vezani za roditeljsku ulogu u modernom izazovnom vremenu u kojem živimo, a tehnologije dodatno te zahtjeve čine kompleksnijima. U raznim pokušajima roditelji vrlo često dolaze u sukob s djecom i mladima zbog njihove nekontrolirane dugotrajne upotrebe interneta, a djeca i mladi na kritiku, prigovore i zabrane odgovaraju često potpunom ravnodušnošću ili agresivnošću, što narušava obiteljske odnose.
Izuzetno je važno imati na umu kako osim društvenih mreža i video igrica, za djecu i mlade postoji stvarna opasnost od internetskih predatora: pedofila, sekti ili čak paravojnih organizacija. Destruktivne, opasne organizacije i pojedinci često vrebaju iza lažnih profila s dječjim fotografijama. Manipuliraju ih putem atraktivnih i djeci naizgled dozvoljenih aktivnosti (razmjena sličica i snimaka rijetkih igrica itd.).
Kako bi se spriječila zloupotreba i zlostavljanje djece, pred roditeljima je još izazova i očekivanja da budu stalno na oprezu. Danas postoje brojne aplikacije i programi za praćenje i kontrolu sadržaja koje će mladi konzumirati, a upućenost i informiranost roditelja je svakako za preporuku i pohvalu. Također je važno pratiti utjecaj vršnjaka i dostupnost neprikladnih sadržaja u školi ili na ulici.
Poradi svega navedenog od iznimnog je značaja s djecom i mladima neprestano biti u kontaktu, graditi odnos povjerenja, iskrenosti i otvorenosti, bez velikog čuđenja, stvarati uvjete za razgovor o svim temama pa i o štetnostima i opasnostima interneta. Ukoliko roditeljima nedostaje znanja, ideja i strategija uvijek postoji mogućnost posjete stručnjacima i savjetovanja od strane socijalnih pedagoga, psihologa, socijalnih radnika, psihoterapeuta.

6. Što možete savjetovati roditeljima – kako motivirati djecu da tijekom ljeta odaberu i druge aktivnosti, a ne samo one na ekranima? Kako stvoriti ravnotežu bez zabrana i konflikata? Kliknite za odgovor
Planiranje putovanja važan je dio iskustva samog putovanja. Naime, aktivnosti koje zahtijevaju zajedničko planiranje i organizaciju kao što je odlazak na zajedničko ljetovanje pozitivno utječu na prilagodljivost i povezanost čitave obitelji. Osim toga faza planiranja često je vrlo zabavna. Zato je važno da su u planiranje uključeni svi članovi obitelji. Kad se stigne na željenu destinaciju otvara se mnoštvo prilika u kojoj se roditelji mogu sa svojom djecom okušati u nekim možda novim aktivnostima (npr. društvenim igrama, sportskim aktivnostima) jer je svaka stimulacija poput izleta ili zajedničke aktivnosti dobrodošla prilika za razvijanje odnosa i povezanosti između djece i roditelja.
Naravno, ne mora se nužno otputovati kako bi se proveo lijep i kvalitetan odmor. Odmor kod kuće s izletima u okolicu, na plažu ili bazen, planinu, nacionalni park, ranč, izletište, mogu učiniti odmor jednako nezaboravnim. Bitna je promjena, pogotovo djeci i mladima. Ona kod djece potiče nove ideje, stoga ako se ostaje kod kuće dobro je zajednički potražiti nove parkove i igrališta, posjetiti muzej ili umjetničku galeriju, informirati se o aktivnostima u lokalnoj zajednici kao što su koncerti, sajmovi, priredbe, festivali, kino predstave ili kakve druge organizirane aktivnosti ili radionice za djecu i mlade u koje se mogu uključiti. U kući i oko kuće također postoji mnogo načina kako se može kvalitetno provesti vrijeme s djecom: npr. doručak ili ručak preseliti na terasu ili dvorište kada je lijepo vrijeme, učiti zajedno novu vještinu, družiti se sa prijateljima i rođacima, baviti se nekim sportom i još mnogo toga.
Međutim školski praznici često traju dulje od godišnjih odmora roditelja pa se mnogi roditelji nalaze u nezavidnoj situaciji jer su njihova školska djeca prepuštena sama sebi, barem dio njihovog odmora. Ili, što je često slučaj u turističkim destinacijama, kao što je i naše podneblje, roditelji cijelo ljeto rade. Tada su djeca često prepuštena sama sebi, televizoru kao dadilji ili svom računalu i to bez nadzora roditelja. U tom slučaju važno je unaprijed pripremiti konstruktivan zajednički dogovoren plan za taj dio ljetnih praznika.
Djeca i mladi općenito danas previše vremena provode u zatvorenim prostorima, sjedeći ili pred televizorom ili pred računalom, a sve manje vani, krećući se, unatoč spoznaji o važnosti boravka u prirodi i važnosti fizičke aktivnosti. Vrijeme odmora bilo bi dobro iskoristiti za što intenzivniji zajednički aktivan boravak u prirodi, budući je takvo ponašanje povezano sa mnogim pozitivnim učincima na fizičko zdravlje (tu su najvažniji jačanje imunološkog sustava i prevencija pretilosti) kao i na mentalno zdravlje, jer su takve aktivnosti povezane sa razvojem kreativnosti i imaginacije, jačanjem samopouzdanja i snižavanjem utjecaja stresa. Za roditelje je važno da budu model takvog pozitivnog aktivnog kreativnog ponašanja.

7. Neki će reći: "Društvene mreže su danas svakodnevica, svi su online." Kako razlikovati zdravu digitalnu prisutnost od one koja počinje štetiti mentalnom zdravlju? Kliknite za odgovor
Zdrava digitalna prisutnost podrazumijeva svjesno i uravnoteženo korištenje digitalnih tehnologija kako bi se povećale koristi i smanjili potencijalni negativni utjecaji na mentalno zdravlje i produktivnost. To uključuje postavljanje granica, svjesno upravljanje vremenom provedenim na ekranu, te aktivno traženje offline aktivnosti i hobija. Preporuka za roditelje kao uzore zdravog ponašanja je svakako njihovo povremeno isključivanje od digitalnih uređaja kako bi na taj način utjecali na svoju djecu. Potom je važno zajedničko prepoznavanje i određivanje offline aktivnosti za sve članove obitelji, poput organiziranja vremena za hobije, druženje s prijateljima i obitelji, te druge aktivnosti koje ne zahtijevaju ekrane. Primjećivati i razgovarati s vlastitom djecom o tome kako manje vremena provedenog na digitalnim uređajima smanjuje osjećaj preopterećenosti i tjeskobe, utječe na poboljšanje kvalitete sna te kako više vremena posvećenog interakcijama u živo ojačava odnose s voljenima.

8. Što je s utjecajem društvenih mreža na samopouzdanje i samosliku mladih, pogotovo tinejdžerica? Kako im pomoći da izgrade autentičan osjećaj vrijednosti koji nije vezan uz lajkove i algoritme? Kliknite za odgovor
Djevojke su između 13 i 18 godina posebno osjetljiva skupina. Najpogođenije su naravno one s relativno niskim samopouzdanjem koje se još razvijaju i sazrijevaju sukladno svojoj dobi i koje zbog nametnutih normi od strane društvenih mreža zanemaruju svoju stvarnu, istinsku unutarnju i vanjsku ljepotu te kao jedini dokaz svoje privlačnosti – vrijednosti uvažavaju broj lajkova na svoje objavljene slike. Istraživanja potvrđuju kako brojni adolescenti u dobi od 13 do 23 godine barem jednom dnevno objave po jedan selfie i onda netremice gledaju u ekran svog mobitela očekujući porast lajkova. U nedostatku istih kreće njihova loša volja, nezadovoljstvo, nervoza i nagle naoko neobjašnjive promjene ponašanja. Preporuka je da roditelji budu smireni i dostupni, da budu podrška, da pomažu u podizanju samopouzdanja u realnom svakodnevnom životu, da razgovaraju sa svojom djecom i otvoreno se zanimaju za sve što se događa na njihovim društvenim mrežama te im dovoljno često objašnjavaju razlike između recimo Facebooka i realnog života. Neumorno im ponavljaju da uvijek i svugdje budu svoji, da ne ignoriraju i zaboravljaju svoje prave, žive, dostupne prijatelje, da budu uz njih u dobru i zlu jer će im se takva bliskost uvijek dobrim vratiti. Pravo prijateljstvo ne broji lajkove, broji samo važne trenutke u životu, bili oni lijepi ili tužni. Neka internet bude tek kap onoga što svaka mlada osoba osjeća, vjeruje, piše i proživljava dok živi svoj zdrav, iskren i bogat život. Sve navedeno je izazov i za životne vrijednosti koje živi cjelokupna obitelji.

9. Koje su to konkretne i dostupne aktivnosti koje biste preporučili mladima tijekom ljeta i praznika – one koje mogu biti privlačne i "konkurentne" zabavi na društvenim mrežama? Kliknite za odgovor
Ovdje imam potrebu naglasiti koliko je jako važno provoditi vrijeme na svježem zraku, u prirodi, na plaži, brodu, upoznavati se s okolinom, posebno ako smo na putovanju. Sportske aktivnosti su nešto što ipak većina djece i mladih voli, poput igara s loptom, možda nogomet, košarka… Odbojku mladih na pijesku često viđam po plažama. Za mlađi uzrast zabavne znaju biti igre lovice ili skrivača. Popularne su vožnje biciklom, na rolama i koliko primjećujem i vrlo popularnijim romobilima. Možda neka djeca i mladi preferiraju kreativne aktivnosti poput crtanja raznim tehnikama. Zabavno može biti provoditi slobodno vrijeme uz glazbu, pjevanje, možda s prijateljima, npr. karaoke. Mogu se iskoristiti instrumenti koji se imaju kod sebe i znaju se svirati ili „napraviti“ nove uz pomoć lonaca, poklopaca, plastičnih bočica napunjenih rižom i sl. Možda slušanje opuštajuće glazbe dok se odmaraju ili rade nešto drugo, čitanje zanimljivog štiva zajedno u grupi ili svatko za sebe, slaganje slagalica ili kocaka. Recimo, organiziranje tematskih projektnih dane na razne teme, istraživanje što više informacija na zadanu temu, uz korištenje enciklopedija i traženje literature u knjižnici. Igranje društvenih igara, možda Uno, „Čovječe, ne ljuti se“ može biti zabava za cijelu obitelj. Potom, matematičke igraonice, Slovarice, Glaskalice, Pamtilice, Učimo boje…
Vrijeme bez školskih obveza je moguće dobar trenutak za sudjelovanje u pripremi obiteljskih obroka i postavljanje stola za cijelu obitelj. Pripreme domaćeg kruha, muffina, palačinki ili nekih drugih jednostavnih deserta za cijelu obitelj. Moguće sudjelovanje u poslovima čišćenja i uređenja prostora, slaganje odjeće, zajedničko usisavanje, pranje automobila, tepiha, bicikla, recimo farbanje i oslikavanje soba, garaža…
Brojne su moguće aktivnosti za koje se nadam da mogu biti privlačne i "konkurentne" zabavi na društvenim mrežama a ovise o dobi, spolu, interesima, talentima, hobijima djece i mladih. Za roditelje je važno da u aktivnostima sudjeluju a također i da potiču samostalnost sukladno s razvojnom dobi vlastite djece i mladih, osobnostima, situaciji i uvjetima u kojima se nalaze i sl.

10. I za kraj, što biste poručili roditeljima koji osjećaju da im dijete "nestaje u virtualnom svijetu", ali ne znaju kako mu pomoći – ni gdje početi? Kliknite za odgovor
Danas postoje uspješni program liječenja ovisnosti o internetu na raznim klinikama koje koriste suvremene metode. Počinje se sa dijagnostičkim pregledom kako bi se dobila klinička slika o psihofizičkom stanju, nužno je izvršiti analize urina, krvi, EKG i pregled internista. Na prvom pregledu napravit će se i psihodijagnostika. Ona podrazumijeva psihološke testove, na osnovi kojih će se ustanoviti stupanj ovisnosti, njezine posljedice na psihičko zdravlje pojedinca. Putem testa, može se ispitati i razina motivacije osobe za izlječenjem. Nakon dobivenih rezultata i konzultacija određuje se individualni program koji može uključivati, terapiju lijekovima, liječenje medicinskim aparatima, a zatim psihoterapiju koja pomaže u pronalaženju uzroka ovisnosti, kao i izgradnji stabilnije psihičke strukture i mehanizama zaštite od ponavljanja istog ponašanja. Postoje mogućnosti individualnog rada s psihoterapeutom, grupnog rada u kojem slušanjem iskustava drugih mlada osoba lakše prihvaća činjenicu da ima ozbiljan problem i da u tome nije sama. Obiteljska psihoterapija uključuje motivirane članove obitelji. Njihovo sudjelovanje u liječenju je neizmjerno važno. Ispitivanjem i analizom obiteljskih odnosa, pokušava se saznati što je dovelo do bolesti ovisnosti, a savjetovanjem članova obitelji o adekvatnom međusobnom ponašanju, doprinosi se uspješnosti psihoterapije.

Valentina Cindori